0 kom Dovrši kupovinu
Početna Blog Zdravlje Jesu li dijete s velikim količinama bjelačevina sigurne?

Jesu li dijete s velikim količinama bjelačevina sigurne?

Prikaži sve kategorije
Prehrana Zdravlje Ciljevi Transformacija Mišićna masa Mršavljenje Trening Programi Muškarci Žene
09.11.2015

Najvjerojatnije, otkad ste počeli trenirati s utezima, slušali ste i mitove koji okružuju taj sport. Neki od mitova su da taj sport zaustavlja rast, da je creatin steroid, da se mišići pretvore u mast kad prestaneš vježbati itd.

Dok je mnoge mitove lako opisati kao besmislene, one koji okružuju proteine su prošireniji. Mnogi ljudi imaju dojam da je prehrana s velikom količinom proteina nezdrava. Oštećenja bubrega, jetre, srčana bolest, osteoporoza i drugo smatraju se posljedicom takve prehrane. Čak je Američko udruženje za srce izjavilo da su osobe koje se pridržavaju takve prehrane u opasnosti od srčanih, bubrežnih, koštanih i jetrenih abnormalnosti. 

Nažalost, malo je istraživanja koja potvrđuju takvo što, a dosta je znanstvenih dokaza koji govore suprotno.

Bubrezi

Bubrezi su uključeni u lučenje nitrogena i samim time se smatra da visok unos nitrogena (proteina) može bubreg izložiti stresu. 

Osim toga, prehrana s malo proteina obično se preporučuje ljudima koji pate od problema s bubrezima. No, zaključak da proteini štete bubrezima nije utemeljen. Istraživanje koje je ispitivalo bodybuildere koji jedu 2,8 g proteina na svaki kilogram tjelesne težine, nasuprot sportašima koji unose umjerene količine tog makronutrienta, otkriva značajne razlike u funkciji bubrega.

Pregled znanstvene literature koja govori o unosu proteina i funkciji bubrega izjavljuje da ,,nema razloga da se zdravim ljudima ograniči unos proteina." Taj pregled također zaključuje da nizak unos proteina ne samo da spriječava propadanje funkcije bubrega s godinama, nego da je upravo to možda razlog propadanja. Taj zaključak podupire činjenica da modifikacija prehrane kod bubrežne bolesti nije otkrila da prehrana s malo proteina zaustavlja razvoj bolesti.

Jetra

Nema dokaza da visok unos proteina oštećuje jetru. Proteini su potrebni za oporavak tkiva jetre i daju metionin za pretvaranje masti u lipoproteine, tako da se mogu izlučiti iz jetre. Aminoliseline su također glavni izvor goriva za jetru.

Osim toga, visok unos proteina dokazano poboljšava funkciju jetre te smanjuje smrtnost uslijed ciroze jetre izazvane alkoholom. BCAA aminokiseline takkođer su ispitivane u vezi s bolešću jetre. U slučaju da je tkivo oštećeno, protein će biti potreban za oporavak. Samim time, unos proteina veći od normalnog potreban je kako bi pružio aminokiseline nužne za oporavak tog organa.

Kosti

Još jedan mit povezan s visokim unosom proteina jest da on uzrokuje pojačano lučenje kalcija. Ta hipoteza je točna dugoročno, odnosno dugoročno visok unos proteina može poduprijeti razvoj osteoporoze. No, stvarni dokazi su mješoviti. Mali broj ispitanika, neprikladne metodologije te nekoliko drugih pogrešaka poništili su neka istraživanja koja su pokazala da je gubitak kalcija povezan s povećanim unosom proteina.

Nema novijih istraživanja koja govore da povećani unos proteina ne uzrokuje pojačano lučenje kalcija te da to zapravo može povećati koštanu masu. Osim toga, epidemiološka istraživanja otkrivaju povezanost proteina i gustoće kostiju.

Prehrane s malo proteina zapravo najvjerojatnije negativno utječu na kosti. Iako se pritom luči manje kalcija, to također uzrokuje smanjenu apsorpciju kalcija u crijevima.

Srčana bolest

Ne samo da znanstvena literatura ne podupire izjavu da visok unos proteina može negativno utjecati na srce, nego ona zapravo podupire vjerovanje da dijeta s visokim unosom proteina sprečava srčanu bolest. Novija otkrića govore da nadomještanje ugljikohidrata u prehrani većom količinom proteina, smanjuje rizik ishemične srčane bolesti. To otkriće podupire i činjenica da povećanjem količine proteina na štetu ugljikohidrata, poboljšavamo razine masti u krvi snižavajući razine triglicerida i povećavajući razinu dobrog kolesterola. 

Osim toga, metabolizam ugljikohidrata i / ili masti povećava proizvodnju slobodnih radikala u puno većoj mjeri od metabolizma proteina. Visoke razine slobodnih radikala ubrzavaju nastajanje ateroskleroze, glavnog uzroka srčane bolesti.

Dijabetes i mršavljenje

Visok unos proteina također može zaustaviti neke čimbenike koji pridonose pretilosti i dijabetesu. Novije istraživanje otkriva da je prehrana koja sadržava 30 : 40 : 30 (proteini : ugljikohidrati : masti) bolja za održavanje Homeostaze glukoze, povećanje osjetljivosti inzulina i poboljšanje kontrole razine glukoze kod zdravih ljudi i onih koji pate od dijabetesa tipa II.

Ista visokoproteinska dijeta također dokazano bolje djeluje na mršavljenje. Osim toga, ispitanici koji jedu više proteina, imaju više mišićnog tkiva i manje masnoća u odnosu na one koji jedu više ugljikohidrata. 

Ukratko, visok unos proteina i smanjen unos ugljikohidrata  prehrana je bolja od one bogate ugljikohidratima za mršavljenje, očuvanje mišićne mase i potiskivanje apetita.

Možete pojesti i kolač bogat proteinima

Većina predstavljenih dokaza suprotstavlja se izjavi da visok unos proteina nije siguran, ali podupire činjenicu da prehrana s velikom količinom tog makronutrienta sprečava i ublažava srčanu bolest, dijabetes i pretilost. To su u svijetu tri najsmrtonosnije bolesti, a proteini su možda ključ za izlječenje.

Američko udruženje za srce, kao i ostatak ljudi koji govore protiv proteina, možda bi prvo trebali sagledati sve činjenice i ne davati izjave bez znanstvenih dokaza. I zato, sljedeći put kad vam netko kaže da dijeta s velikom količinom proteina dobra za vas, pokažite im ovaj tekst.

 

 

Fitness trening
Newsletter

Prijavi se i ostvari tjedan dana besplatne članarine
Primaj besplatno novosti i savjete iz svijeta Fitness Treninga

Izbornik
Informacije
Kupovina
Kontakt

+385 1 561 44 44

+385 98 680 260

info@fitness-trening.com

Besplatna dostavaZa narudžbe iznad 400,00 kn