Početna Blog Prehrana Ratovi s fruktozom

Ratovi s fruktozom

Prikaži sve kategorije
Prehrana Zdravlje Ciljevi Transformacija Mišićna masa Mršavljenje Trening Programi Muškarci Žene
06.07.2017

Je li fruktoza toliko loša koliko neki govore? Naši stručni nutricionisti imaju odgovor na to pitanje.

,,Sokovi te debljaju!"

,,Kukuruzni sirup ima puno fruktoze i uzrokuje dijabetes."

,,Prestani jesti voće - izrast će ti dvije brade!”

Vjerojatno si već čuo nešto od ovog. Svi ti strahovi povezani su s fruktozom, nesretnim ugljikohidratom.
Fruktoza je pikantna medijska tema, a zato je i privukla pozornost autora Testosterone. Dr. John Berardi i Ryan Andrews odlučili su iznijeti stvar na čistac. Pa, slijedi njihov stav o tom ugljikohidratu.

Voćni sokovi i spiljski čovjek

Opća populacija povezuje fruktozu s voćem. To je točna asocijacija jer je fruktoza dijelom ugljikohidrata u voću, no većina našeg dnevnog unosa fruktoze dolazi iz nevoćnih izvora.

Većina našeg unosa fruktoze ne dolazi iz svježeg voća, nego iz kukuruznog sirupa (HFCS) i sukroze, iz sokova, prerađene hrane, slatkiša, a gotovo svega iz plastične ambalaže.

OVDJE, HFCS JE U KEČAPU.

Fruktozu unosimo iz sirupa, općenito fruktoze, ali i preko stolnog šećera, disaharida koji je sačinjen od glukoze i fruktoze.

Prije 500 godina šećerna industrija nije postojala, a tako nije bilo ni fruktoze u prehrani. Unos fruktoze bio je iz meda, datulja, grožđica, melase, smokava. Dodatni unos fruktoze bio je kroz grožđe, jabuke, persimone i bobice. Naravno, povrće i proteinska hrana ograničila je količinu fruktoze i nije znatno utjecala na ukupni unos.
Na kraju, kako se da zaključiti, naši predci vrlo su malo bili izloženi fruktozi. Tada, pojavila se šećerna industrija. Tvornice šećera našle su jeftin način da izvuku čistu sukrozu iz šećerne trske i kukuruzni sirup iz kukuruza.

Zanimljivo je, kukuruzni sirup postao je omiljeni izvor slatkoće i teksture u proizvodnji hrane prvenstveno iz ekonomičih razloga.

Američka cijena šećerne trske prividno je visoka u usporedbi s globalnom cijenom kukuruza. To je zbog vladinih subvencija kukuruza i pretjerane proizvodnje kukuruza za stoku. Zato, kukuruz je jefitniji od šećera, a sirup je jeftiniji od šećera.

Mnogi su se proizvođači prebacili na HFCS kao primarno sladilo 1984. godine. I tako je ostalo.

Fruktoza i kilogrami

Povećao se unos HFCS, a time i epidemija pretilosti. To je navelo mnoge da povjeruju da postoji veza između tog dvoga.
Istraživanja o unosu hrane pokazala su da prosječna osoba unosi otprilike 79 grama dodanih šećera svaki dan (približno 316 kalorija od 15 % kalorijskog unosa), s polovicom toga iz fruktoze.

Bio taj unos fruktoze uzrok pretilosti ili je kriva pogrešna prehrana i općenito manjak aktivnosti - diskutabilno je.
Zagovaratelji hrane o tome su rspravljali, učinkovito se braneći od vladinih mjera koje bi insudtriju HFCS koštale bilijune dolara.
Međutim, nema rasprave: Povećan unos HFCS odmaže i treba to riješiti.


PRIMIJETITE OŠTRI RAST U UNOSU HFCS.

Kako se fruktoza razlikuje od glukoze?

Kad pričamo o šećerima, istaknimo razlike između fruktoze i glukoze (šećer u koji se pretvori većina ugljikohidrata koji nam ulaze u krvotok).
Fruktoza se apsorbira u crijevima različitim mehanizmima nego glukoza. U dodatku, fruktoza se sporije apsorbira.

Za razliku od glukoze, fruktoza ne stimulira znatno povećanje inzulina. Fruktoza se prenosi u stanice drukčijim prijenosnicima od glukoze. Jednom kad fruktoza uđe u jetru, onda se omogućuje glicerol, triglicerid (mast) i povećava se formacija masti.

Neki ljudi nemaju sposobnost potpune apsorpcije fruktoze prilikom probave velike doze, otprilike 50 grama. Zapamti samo, to je hrpa fruktoze. Riječ je tu o 4 - 5 jabuka srednje veličine. Isto tako, 0,5 L soka s HFCS omogućuje otprilike 45 grama fruktoze. Pozdravimo nadutost.
Zajednički unos glukoze i fruktoze ubrzava apsorpciju fruktoze. To je jedan razlog zašto sportaši piju mješavinu šećera.
Dakle, postoje jasne razlike u apsorpciji i metabolizmu fruktoze i glukoze.

Jetra, leptin i razlozi zašto jedemo, jedemo i jedemo...

Jetra je bitna za metabolizam fruktoze. U jetri, fruktoza se može pretvoriti u derivate glukoze i uskladištiti se kao glikogen u jetri – a to je dobra stvar ako si fizički aktivan.

Međutim, postoji granica koliko to jetra može napraviti – a to je loša vijest. S jednostrukim dozama bogatim fruktozom, omogućuje se unos fruktoze u jetri i pretvaranje u mast. To se dogodi ljudima koji imaju visoku razinu lipida u krvi, inzulinski su otporni ili boluju od dijabetesa tipa II.

Krvna razina fruktoze nije direktno povezana s regulacijom hormona. To je jedan razlog zašto fruktoza ima niski glikemijski odgovor – a to se obično smatra dobrom stvari.

Negativno je, velik unos fruktoze može dovesti do sinteze masti, a može propustiti stimulaciju proizvodnje leptina.
Leptin je hormon koji ima veze s dugotrajnom regulacijom ravnoteže energije. Ako se smanjuje proizvodnja leptina povezana s kronično visokim unosom fruktoze, onda dolazi do štetnih učinaka na regulaciju unosa energije i tjelesne masti.

Drugim riječima, uz HFCS, izostaju signali o ,,sitosti” iz mozga. Zato jedeš. I nastavljaš jesti.

Fruktoza ima niski glikemijski indeks i može pomoći u nadoknadi glikogena u jetri prilikom fizičke aktivnosti, ali pretjerani unos fruktoze može dovesti do stvaranja masti u jetri, kraćeg cirkuliranja energije, disbalansa i stvaranja tjelesne masti.

Rezultat je to da se pretilost, niska razina dobrog kolesterola, visoka razina lošeg kolesterola, visoki trigliceridi, loša kontrola apetita povezuje sa sladilima koji sadrže veliku količinu fruktoze.

Loša apsorpcija fruktoze

Još je jedan problem povezan s unosom fruktoze, a to je loša apsorpcija fruktoze. To je klasificirano kao probavni pokremećaj, kao i netolerancija na laktozu, alergija na gluten, slični gastrointestinalni problemi povezani s hranom.

Do loše probave fruktoze dolazi kad u stanicama crijeva nedostaje prijenosnika fruktoze. Rezultat toga je zadržavanje velike količine fruktoze u crijevima, nadutost, proljev.

Koliko je to velik problem? Pa, do loše apsorpcije fruktoze dolazi u približno 30 - 40 % Sjeverne Amerike i Europe, sa samo polovicom uobičajenih simptoma.

Što s fruktozom?

Nakon čitanja osvrta o fruktozi, mnogi će se dovesti u zabludu.

Važno je ne pogriješiti pa držati da će i mala količina fruktoze biti štetna. Zapamti, svi problemi nastaju prilikom velikog unosa fruktoze kad se više ne može proizvoditi glikogen u jetri.

Teško je vjerojatno da će unos svježeg, neprerađenog voća poremetiti ravnotežu energije i debljanje. Međutim, redoviti unos sokova i hrane bogate fruktozom mogao bi biti problematičan.

Pa, kad jesti to voće? Pa, optimalno vrijeme za unos voća – ako nemaš problema s apsorpcijom – može biti prvo ujutro i oko treninga.

Na kraju, vrhunski istražitelji su zaključili:

,,Fruktoza u prirodnom stanju koja se unosi s neprerađenim cjelovitim namirnicama u malim je količinama i malo je vjerojatno da će imati bilo kakve negativne posljedice po metabolizam."

Volimo podsjećati ljude: Cjelovito voće je rijetko, ako ikada, uzrok problema s tjelesnom masti. Ne znamo mnogo ljudi koji ,,žude za kruškama ili borovnicama".

John Berardi, PhD

https://biotest.t-nation.com/articles/fructose-wars?utm_source=facebook&utm_medium=social&utm_campaign=article

Fitness trening
Newsletter

Prijavi se i ostvari tjedan dana besplatne članarine
Primaj besplatno novosti i savjete iz svijeta Fitness Treninga

Izbornik
Informacije
Kupovina
Kontakt

+385 1 561 44 44

+385 98 680 260

info@fitness-trening.com

Besplatna dostavaZa narudžbe iznad 400,00 kn