Inzulin ti je (ne)prijatelj. Nekoliko je jednostavnih načina kako možeš potaknuti inzulin da radi za tebe, a ne protiv tebe.
Inzulin je na lošem glasu, ali to je samo hormon koji tijelo stvara kao odgovor na unesenu hranu. Može nam pomoći skladištiti energiju u mišićnim stanicama (dobro) ili u masnim stanicama (nije dobro).
Što imaš više mišića – a taj mišić postaje inzulinski osjetljiv – to je veći kapacitet skladištenja mišićnog glikogena. Idealno, više ćeš skladištiti mišića dok usto mršaviš tj., smanjuješ količinu uskladištene masti. Nemoguće? Ne. Možeš promijeniti kompoziciju tijela tako što ćeš promijeniti inzulinsku osjetljivost, a to možeš hranom.
Kako kontrolirati inzulin hranom?
Neki misle da će mršaviti ako izbjegavaju ugljikohidrate. Ako u potpunosti isključiš ugljikohidrate, odna otežavaš sintezu mišićnog glikogena. A ako si u sportu ili ti je bitna izvedba dizanja, tako ćeš si otežati maksimalni potencijal.
Ugljikohidrati su brzodjelujući bioenergijski izvori energije. Naravno, nepotrebno dnevni visok unos ugljikohidrata ima svoje posljedice. Možeš postati inzulinski otporan u skladu s tim koliko je pretjeran unos. Umjesto toga, unosi većinu ugljikohidrata oko vremena svog treninga kad ih najviše trebaš i koristiš.
- Uzimaj prikladna vlakna, ali ne u vremenu oko svog treninga – Povećani unos vlakana smanjuje učinkovitost glukoze u krvi i može povećati ukupnu inzulinsku osjetljivost u tijelu. Upozorenje? Ne uzimaj vlakna oko svog treninga. Tad ti treba vrhunac inzulina kako bi ti nutrijenti ulazili u mišićne stanice.
- Jedi polaganije – Mnoga istraživanja pokazala su da su oni koji brzo jedu inzulinski otporni. Ta su istraživanja uključila i genetske predispozicije, BMI, kalorijski unos, opseg struka i razinu triglicerida. Brzo jelo povezuje se s pretilošću. Vjeruje se da brzina otežava hormone koji sprečavaju glad, a to u konačnici utječe ne inzulin i njegovu ulogu.
