0 kom Dovrši kupovinu
Početna Blog Prehrana Draga mama, dragi tata!

Draga mama, dragi tata!

Prikaži sve kategorije
Prehrana Zdravlje Ciljevi Transformacija Mišićna masa Mršavljenje Trening Programi Muškarci Žene
12.10.2016

Pismo roditeljima koji su zabrinuti unosom proteina svojih tinejdžera.

Gotovo su svi dugogodišnji weightlifteri prošli kroz tu fazu. Proaktivni smo za svoje zdravlje pa idemo redovito doktoru na provjere ili se dublje bavimo psihologijom i eto ga na! Liječnik nas upozorava da ćemo ostati bez bubrega! A onda, nakon te šokantne vijesti o sustavu filtriranja, liječnik nas obaviještava da ćemo možda doživjeti srčani udar! Tako je, prema našem liječniku, naša prehrana s visokim udjelom proteina dotući će nas.

Što se to zaboga događa, tako mi aminokiselina? Napokon, godinama većina dobro educiranih i progresivnih sportskih nutricionista predlažu prehranu s puno proteina. A istraživanja su ponovljeno dokazala da prehrana bogata proteinima pomaže održavanju pozitivnog statusa dušika u dizača utega i sportaša. Kako onda ta ista prehrana bogata proteinima može biti loša?

Pa, liječnici tako često misle. A nećemo te liječnike nazivati idiotima ili ih optuživati da su zaostali u srednjem vijeku medicine. Stvar nije tako jednostavna. Istina je da: Trening s utezima i dijeta bogata proteinima utječe na određene zdravstvene markere u krvi. Držim da ipak ti dizači utega nemaj utako zabrinjavajuće markere kako opća populacija smatra.

Zato, bez Markovih konaka, predstavljam pismo koje bi svi liječnici i svi roditelji tebali pročitati prije bilo kakve nagle intervencije u pacijentov ili tinejdžerov krvni nalaz. To je pismo pronašlo inspiraciju u brojim e-mailovima koje sam primio u posljednjih godina od mahnitih pacijenata kojima je rečeno  da visokim unosom proteina ugrožavaju svoje zdravlje!

Za sve odrasle koji ovo čitaju: naravno da imate svaku vlast i pravo da odlučite sami za sebe te da poštujete svoje zdravlje. Nažalost, hrpu e-mailova napisali su tinejdžeri čiji su roditelji kontrolirali prehranu. Njima, nije stvar u njihovu izboru. Zato, ovo je pismo usmjereno njihovim roditeljima kako bi bolje razumjeli činjenice i informirali se.

Draga mama, dragi tata,

cijenim to što pazite na zdravlje svojeg djeteta. Pohvalna je činjenica da preispitujete inherentne navike u dizanju utega. Nadam se da će ta navika prijeći i na Vaše dijete kako ne bi doslovno slijedilo samo-proglašene gurue bodybuildinga. Nikad nije pametno slijepo slijediti nečije upute bez promišljanja ili diskrecije jer je to put prema problemima.

Dodatno, hvala na objektivnom traženju istine (ili informacije koja je što bliža istini trenutno). Teško je ostati objektivan u današnjem društvu u kojem smo pod utjecajem raspoloženja i panike koje šire mediji.

Cijenim vašu brigu, bilo da je nastala zbog dobronamjernog savjeta liječnika ili zbog nalaza krvi (tj., kliničkog istraživanja), htio bih istaknuti određene brige / činjenice.

1. briga: Mnogi liječnici vjeruju da velik unos proteina remeti funkciju bubrega.

To je NETOČNO prema svemu što je znanost dokazala. To je pretpostavka prema kojoj, ako zdravu osobu staviš na prehranu bogatu proteinima, protein će nekako negativno utjecati na bubrege i oštetiti ih te uzrokovati bubrežnu bolest. Do dana današnjega, nema nikakvih dokaza u zdravlju odraslih ljudi koji pokazuju da visok unos proteina uzrokuje bubrežnu disfunkciju. Ne postoje niti korelacijska istraživanja koja to pokazuju u zdravih ljudi.

Bilo koje istraživanje koje pokazuje povezanost između disfunkcije bubrega i unosa proteina ono je istraživanje koje se bavilo nekom vrstom dijagnoze, prethodno postojećeg bubrežnog oboljenja kao što je npr. dijabetička nefropatija, glomerularna lezija. Čak i istraživanje za ograničenje proteina za bubrežne bolesnike može biti kontroverzno. (Shils, Modern Nutr in Health & Dis, 1999).
Uz to, vjerojatno je da ćeš prepoznati prethodno postojeće ozbiljno stanje s bubrezima; znakovi i simptomi ukazivat će na to rutinskom kontrolom krvi (pogotovo ako postoji obiteljska povijest dijabetesa i hipertenzije).

Iscrpno istraživanje objavljene literature neće iznjedriti niti jedan dokaz o povezanosti količine proteina i disfunkcije bubrega u zdravih pojedinaca. Zato je ta tvrdnja skona preispitivanju!

No ako liječnik uspijeva pronaći ijednu opsukrnu referencu o mogućoj vezi između dijete s visokim udjelom proteina i bubrežnih bolesti, ipak su brojna istraživanja koja potvrđuju suprotno. Neka od njih su:

  • Ann Intern Med 2003 Mar 18;138(6):460-7. The impact of protein intake on renal function decline in women with normal renal function or mild renal insufficiency. Knight EL, Stampfer MJ, Hankinson SE, Spiegelman D, Curhan GC.
  • Int J Sport Nutr Exerc Metab 2000 Mar;10(1):28-38. Do regular high protein diets have potential health risks on kidney function in athletes? Poortmans JR, Dellalieux O.
  • Int J Obes Relat Metab Disord 1999 Nov;23(11):1170-7. Changes in renal function during weight loss induced by high vs low-protein low-fat diets in overweight subjects. Skov AR, Toubro S, Bulow J, Krabbe K, Parving HH, Astrup A.
  • Eur J Clin Nutr 1996 Nov;50(11):734-40. Effect of chronic dietary protein intake on the renal function in healthy subjects. Brandle E, Sieberth HG, Hautmann RE.
  • Am J Kidney Dis 2003 Mar;41(3):580-7. Association of dietary protein intake and microalbuminuria in healthy adults: Third National Health and Nutrition Examination Survey. "Dietary protein intake was not associated with microalbuminuria in normotensive or nondiabetic persons."

2. briga: Mnogi liječnici vjeruju da visokoproteinska dijeta može pogoršati stanje onih ljudi koji već pate od disfunkcije bubrega, a zato se ta tvrdnja proširuje i na zdrave ljude.

To je također NETOČNO! Mnoga su nagađanja o povezanosti disfunkcije bubrega i velikog unosa proteina potekla iz ranih istraživanja bubrežnih pacijenata (onih koji već imaju bubrežnu bolest).

U tih pojedinaca, kad se velika količina proteina bila uključila u ukupnu parenteralnu prehranu - ii na cjevčicu - to je pogoršalo probleme s bubrezima. Iz tih dokaza, neki su liječnici i nutricionisti počeli nagađati (ponekad pogrešno) da prehrana bogata proteinima može štetiti čak i onima sa zdravim bubrezima.

Postoje na stotine istraživanja koja pokazuju da je velika količina proteina štetna za bubrege, ali vjerujem da to nije tako za zdrave ljude. Neki propusti uzrok su neprekidnom, ali sporom umiranju (isprike zbog izbora riječi) ideje da veliki unos proteina može naštetiti bubrezima.
Opet, nema nikakvih dokaza da prehrana s velikim unosom proteina može naštetiti zdravom weightlifteru. To je jednako bedasto poput izjave da unos određenih vlakana koja mogu pogoršati simptome GI nekoga s iziritiranim crijevnim, mogu uzrokovati tu iritaciju (irritable bowl syndrome) u inače zdravih ljudi.

3. briga: Bubrezi se UISTINU mijenjaju kako bi se prilagodili na veliki unos proteina.

Neka istraživanja zdravih pojedinaca zaista pokazuju pomjene u funkciji bubrega pri unosu velike količine proteina. Međutim, važno je napomenuti da to nisu negativne promjene. Umjesto toga, to su prilagodbe strukture radi povećanja filtracije (nešto što se u bubrezima svakako događa).

Da bubrezi ne reagiraju na takav način, onda bi to dovelo do zaključka da nešto nije u redu. Poput dizanja utega, tkivo se prilagođava prema zahtjevima. Zato što bubrezi moraju jače raditi, to ne znači odmah da je to loša stvar. Napokon, što se događa mišiću koji naporono radi? Pa, prilagođava se, postaje većim, snažnijim i učinkovitijim. Tako je i prilagodba bubrega razumna i prikladna. Ako ne vjeruješ meni, provjeri u jednom od sljedećih istraživanja:

  • Eur J Clin Nutr 1996 Nov;50(11):734-40. Effect of chronic dietary protein intake on the renal function in healthy subjects.
  • Brandle E, Sieberth HG, Hautmann RE.

4. briga: Što je s krvnim testom koji pokazuje određena povišenja (kreatinin, dušik u mokraći)?

Početnicima bi bilo dobro kratko pojasniti koji to markeri jesu?

Kreatinin je poznat kao proizvod koji otpada prilikom metabolizma mišića ili proteina. Do sada, njegova razina odraz je tjelesne mišićne mase ili količine proteina u prehrani. Niža razina očituje se ponekad u oštećenju bubrega, proteinskoj oskudici, bolesti jetre ili trudnoći. Povišena razina ponekad se očituje u bolesti bubrega jer oštećeni bubreg ne može ukloniti kreatinin iz tijela kao što bi to zdrav bubreg odradio. Također, povišena razina nastaje zbog poremećene filtracije i konzumacije lijekova. Napokon, povišenje se vidi u propadanju mišića, prehrani s puno proteina ili suplementaciji kreatinom.

Treba poštivati mjerenja kreatinina, ali je važno nešto istaknuti. Količina kreatinina u krvi regulira se količinom proizedenog (iz degradacije proteina zbog mišića ili prehrane) naspram količine koja je uklonjena (radom bubrega). Zato, kreatinin u krvi MOŽE BITI marker oštećenog bubrega koji ne može uobičajeno filtrirati kreatinin van iz tijela, a MOŽE TAKOĐER biti i marker brze proteinske degradacije (zbog oštećenja mišića i treninga s utezima ili velikog unosa proteina).

Gledaj na krv kao na sudoper. Ako voda sporije prolazi, onda postoji ravnoteža između vode koja ulazi u sudoper i vode koja odlazi u cijevi, a sve to vodi do predvidive količine vode u sudoperu u bilo kojem danom trenutku. Međutim, ako djelomice zagradiš odvod, onda će se u sudoperu nakupljati više vode nego što se odvodi. To je nalik disfunkciji bubrega (voda je kreatinin). Međutim, ako začepiš odvod i pojačaš ispuštanje vode, onda će se sudoper napuniti vodom. To je nalik prehrani s velikim unosom proteina.
Onima koji dižu utege neprekidno se raspadaju mišićni proteini (to je dobra stvar), čak i kad izostaje prehrana bogata proteinima, a koncentracija kreatinina u krvi ima tendenciju biti povišenom. Nadalje, dodaj veliku količinu proteina i povisit će se razina kreatinina u krvi. Napokon, kreatinin je proizvod raspadanja kreatina. Ako dizač utega uzima suplemente kreatina (a većina to radi), također će količina kreatinina u krvi biti velika. Sve to samo znači da je pojačana snaga vode u weightliftera, a ne da je odvod začepljen.
Da se obratimo sljedećoj važnoj mjeri, dušikovoj komponenti u urinu (blood urea nitrogen, BUN), krajnjem proizvodu proteinskog metabolizma. Njegova koncentracija ovisi o izlučivanju (isto kao u kreatinina). Pretjerani unos proteina, oštećenje bubrega, određeni lijekovi, mali unos tekućina, krvarenje u crijevima, vježba ili srčano otkazivanje može uzrokovati povećanje BUN-a. Smanjena razina može nastati zbog loše prehrane, loše apsorpcije, oštećenja jetre ili niskog unosa dušika. Višak dušika povezaniji je s unosom proteina nego što je to kreatinin. Isti se prethodni argument i ovdje primjenjuje.

Pa, kao što se može vidjeti, i kreatinin i dušik povezani su s brzim metabolizmom proteina i funkcijom bubrega, i razumno je da se liječnici brinu za bubrege Vaše djece. Ali je važno da Vi i Vaš liječnik shvatite da zdravi dizači utega doživljavaju povišenje kreatinina i dušika u krvi i da to nije nužno povezano sa zdravljem bubrega već s njihovom prehranom i treningom.

5. briga: Budući da se kreatinin i dušik ne mogu precizno izmjeriti, što onda može testovima krvi?

Prema dr. Eric Serranu, liječniku i stručnjaku za sportsku prehranu, postoje dva važna dodatna mjerenja kako bi se istaknula razlika između učinaka treninga i prehrane s (dis)funkcijom bubrega. Prvo je omjer dušika naspram kreatinina. Dr. Serrano predlaže da su prihvatljive te vrijednosti do 30, a da sve iznad toga predstavlja problem. Drugo je test za protein u mokraći. To je jedan od najbojih testova za mjerenje funkcije bubrega.

Sveobuhvatni test o funkciji bubrega ukuljučuje sljedeća mjerenja (omjer A / G, albumin, dušik u krvi, kalcij, kolesterol, kreatinin, globulin, LDH, fosfor, protein - ukupno, mokraćna kiselost). Analiza mokraće kompliciraniji je postupak i nerazumno je donositi zaključke na temelju samo dviju komponenti.

6. briga: Što je s povišenom razinom kreatin-kinaze (KK)?

Pogrešne dijagnoze nisu toliko česte poput prethodno spomenutih. Mnogi liječnici pogrešno nagađaju da je povišenje markera o oštećenju mišića, KK, pokazatelj nedavnog srčanog udara! Kako je to moguće?

Kreatin-kinaza citosolni je enzim (pluta u tekućoj porciji stanica) i uklučen je u metabolizam mišića. Prisutan je u svakom mišićnom tkivu (uključujući skeletalne i kardijalne mišiće), a njegova pretjerana količina u krvi pokazuje na neku vrstu mišićnog oštećenja (opet, bilo skeletalno ili kardijalno). Brojna istraživanja pokazala su povećanje kreatin-kinaze u krvi zbo oštećenja mišića srca (uslijed srčanog udara), ali i velike količine KK prilikom normalnog oštećenja mišića uslijed treninga (to je oštećenje ključno za rast i prilagodbu).

Zanimljivo je, prehrana bogata proteinima ponavljano je pokazala povišenje KK pri odmoru i nakon treninga bez dodatnih oštećenja (u različitih živih bića, uključujući čovjeka).

Nadalje, standardno kliničko pristupanje KK ne razlikuje skeletalne i kardijalne izoforme KK, a brojni su određeni testovi mišića koji se mogu odraditi. Zato, ako je liječnik zabrinut oko povišenja  KK, on ili ona trebali bi poduzeti test o izoformi kreatin-kinaze. Tako će se odrediti je li riječ o KK ispuštenom iz skeletanog ili iz kardijalnog mišića.

Na kraju, ako je pred liječnika stala osoba koja diže utege i ima hrpu mišićne mase (KK u skeletalnom mišiću, dalo bi se pretpostaviti, usko je povezan s ukupnom mišićnom masom), a onda vidi povišenje ukupne količine kreatin-kinaze, ,,srčani udar” zadnja je stvar koju bi trebala pasti na pamet tom liječniku. Provjeri sljedeću literaturu:

  • Med Sci Sports Exerc. 1999 Mar;31(3):414-20. Effects of dietary protein on enzyme activity following exercise-induced muscle injury. Hayward R, Ferrington DA, Kochanowski LA, Miller LM, Jaworsky GM, Schneider CM

Završit ću svoje arugmente. Nadam se da sam uspio u ideji da pomognem otkrivanje činjenica o proteinskom unosu i funkciji bubrega. Međutim, postoji i članak koji sam napisao o prednostima velikog proteinskog unosa.

Srdačno,

John M Berardi, BSc, CSCS, PhD kandidat

https://www.t-nation.com/diet-fat-loss/dear-mom-and-dad?utm_source=facebook&utm_medium=social&utm_campaign=article1479

Fitness trening
Newsletter

Prijavi se i ostvari tjedan dana besplatne članarine
Primaj besplatno novosti i savjete iz svijeta Fitness Treninga

Izbornik
Informacije
Kupovina
Kontakt

+385 1 561 44 44

+385 98 680 260

info@fitness-trening.com

Besplatna dostavaZa narudžbe iznad 400,00 kn